KAKO KROZ UVID U STAV SKIJAŠKIH POČETNIKA PREMA ALPSKOME SKIJANJU UČINITI RAD UČITELJA SKIJANJA EFIKASNIJIM
Promatrano iz perspektive skijaških početnika, odlazak na zimovanje i uključivanje u školu alpskog skijanja značajno ovisi o njihovim stavovima, koji potencijalno mogu utjecati na odluku o bavljenju, kao i na uspjeh prilikom usvajanja skijaških znanja. Stavovi nisu urođeni, nego se formiraju u procesu socijalizacije, povezani su s prethodnim iskustvom, a vrlo često su pod utjecajem emocionalnog doživljaja. Kakav će biti stav pojedinca ovisi o grupi kojoj pripada i o informacijama kojima je izložen. Svaka nova situacija u kojoj se čovjek nalazi pod utjecajem je različitih medija koji mogu jačati određeni stav ili ga promijeniti.
Kako se stav skijaških početnika prema alpskome skijanju ne može formirati na temelju iskustva, jer ga nije bilo, on je isključivo vezan uz osjećaje i informacije koje je pojedinac prikupio iz okoline. Stav je moguće promijeniti metodom uvjeravanja, no najčešće se mijenja pod utjecajem opisanih komponenti. Ukoliko dođe do promjene stava pojedinca prema alpskome skijanju, tada se i njegovo ponašanje mijenja u skladu s trenutnim stavom. Iako se stavu skijaških početnika u školi alpskoga skijanja pridaje malo pažnje, on može bitno utjecati na razinu naučenog skijaškog znanja. Kod učenja alpskoga skijanja, kao i prilikom učenja ostalih motoričkih aktivnosti, motivacija učenika doprinosi razini naučenog skijaškog znanja.
Na motivaciju definitivno može utjecati učitelj svojim pristupom i pravilnim odabirom metoda poučavanja. No, efekti učenja će biti veći ukoliko je i sam učenik zbog svog pozitivnog stava motiviran za usvajanje skijaških znanja. Čimbenici koji mogu pozitivno ili negativno utjecati na učinkovitost usvajanja skijaških znanja vezani su i uz specifičan planinski ambijent u kojemu se skijanje odvija. Naime, vremenski uvjeti u planinama su promjenjivi; variraju od idealnih do izrazito teških za provedbu škole alpskoga skijanja. Takvi promjenjivi uvjeti u prvim satima i danima učenja osnova alpskoga skijanja mogu utjecati na stav (pozitivan ili negativan), a samim time i na povećanu ili smanjenu motivaciju skijaških početnika prema učenju alpskoga skijanja. Isto tako, stav skijaških početnika prije učenja formira se s obzirom na prisutnost straha od ozljeđivanja tijekom boravka na skijaškim terenima. Strah od ozljede skijaških početnika najčešće je prisutan zbog mogućeg gubitka kontrole nad skijama, uzrokovanog niskom razinom skijaškog znanja, ili zbog sudara s ostalim skijašima ili daskašima na skijaškom terenu.
Kako bi učitelji skijanja dobili uvid u stav svojih učenika prije početka poduke, pri upisu u školu, uputno je osim standardnih informacija o dobi i skijaškom predznanju, zamoliti klijente da ispune kratki anketni upitnik. Tvrdnje koje bi takav upitnik sadržavao trebale bi biti vezane uz stav prema:alpskome skijanju kao rekreacijskom sportu, planinskom ambijentu u zimskim mjesecima, hladnoći, tjelesnoj aktivnosti na otvorenim prostorima, strahu od ozljede, strahu od brzine, te strahu od visine i strmine. Sve što bi učenici trebali učiniti je svaku tvrdnju ocijeniti na skali od 1 (izrazito negativan stav) do 5 (izrazito pozitivan stav). Dobivenim informacijama iz anketnih upitnika, učitelji skijanja mogli bi steći uvid u stavove ljudi koje će početi poučavati. Takvim pristupom učitelji skijanja mogli bi se unaprijed adekvatno pripremiti i sukladno tome prilagoditi način prenošenja skijaškog znanja. Tako na primjer, ako skijaški početnici u anketnom upitniku izraze strah od visine, učitelji skijanja mogu u svom radu dominantno koristiti skijaške vučnice, a ne žičare. Isto tako, ako analiza anketnog upitnika pokazuje strah klijenata od sudara ili ozljeda, učitelj skijanja može odabrati manje frekventne skijaške terene te maksimalno poštivati princip postupnosti vezan uz odabir adekvatnog terena za određenu razinu skijaškog znanja.
Takvim postupkom učitelj će doprinijeti ugodnom ozračju u svojoj grupi, a kao rezultat toga motiviranost učenika bit će veća, što će se pak pozitivno odraziti na razinu usvojenog skijaškog znanja kod učenika.
dr. sc. Vjekoslav Cigrovski
